O nama
Geodetski ured sa sjedištem u Makarskoj i višegodišnjim iskustvom u
katastarskoj i inženjerskoj geodeziji.
Obavljamo geodetske usluge na području čitave Dalmacije - od upisa
jednostavnog objekta do kompleksnog praćenja u samom izvođenju.
Obratite nam se s povjerenjem!
Leica geosystems
U suradnji s GEOWILD d.o.o., ovlaštenim zastupnikom za Leica geosystems, vršimo prodaju, prezentaciju i obuku za Leica instrumente na području Dalmacije.
Za sve upite, kontaktirajte nas putem email-a: zeljko@progea.hr
progea usluge
KATASTAR
Upis objekta (građevine) u katastar i zemljišnu knjigu je postupak kojim se objekti (zgrade i druge građevine) evidentiraju u katastru i zemljišnoj knjizi.
Osim zakonske obveze upisa objekta u katastar i zemljišnu knjigu, objekt je potrebno evidentirati zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kupoprodaje, legalizacije objekta, hipoteke pri dobivanju kredita i dr.
Objekt se upisuje u katastar i zemljišnu knjigu na osnovu geodetskog elaborata za evidentiranje, brisanje ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama koji mora biti ovjeren pečatom i potpisom od strane ovlaštenog inženjera geodezije.
U slučaju da je objekt upisan u katastar, ali nije u zemljišnu knjigu, potrebno je izraditi elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja s katastrom.
Ako je objekt nezakonito izgrađen potrebno je provesti postupak legalizacije, nakon čega slijedi postupak upisa objekta u katastar i zemljišnu knjigu.
Parcelacija je postupak osnivanja novih katastarskih čestica spajanjem ili diobom postojećih. Može se raditi na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu. Vrste geodetskih (parcelacijskih) elaborata:
- Geodetski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica- ovakav elaborat izrađuje se za zemljišta koja su izvan granica građevinskog područja i zemljišta koja nisu građevinska. Geodetski elaborat obavezno sadrži odgovarajući akt tijela nadležnog za prostorno uređenje da se njime parcelira zemljište koje je izvan granica građevinskog područja.
- Geodetski elaborat za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja - ovakvim elaboratom se parcelira građevinsko zemljište, a izrađuje se samo na temelju akata odnosno planova prostornog uređenja propisanih zakonom kojim je uređeno područje prostornog uređenja. Obavezno sadrži potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje o njegovoj usklađenosti s aktom odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.
Usklađenje podataka katastra i zemljišne knjige je postupak u kojemu se usklađuju podaci o nekretnini upisani u katastru i zemljišnoj knjizi (gruntovnici).
Neusklađenost podataka se očituje u vidu neslaganja broja čestice, upisane površine, izgrađenosti, neusklađenosti vlasnika, tj. posjednika, podacima o osobama i dr. Također, moguće je da čestica postoji u katastru, ali ne i u zemljišnoj knjizi, i obrnuto. Česta je pojava neusklađenosti podataka katastra i zemljišne knjige i sa stvarnim stanjem na terenu.
Neusklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi vrlo je česta pojava i u načelu bi svaki nositelj prava na nekretnini trebao uskladiti podatke u te dvije evidencije. Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nužan je kod kupoprodaje nekretnina, dobivanja hipotekarnog kredita banaka, gradnje, etažiranja.
Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu potrebno je dopuniti odgovarajućim prilozima.
Razlikujemo više slučajeva slučaja:
- zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m² i zgradu javne namjene bez obzira na njezinu površinu (zahtjevna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti
- zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m², zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m² (manje zahtjevna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, tri primjerka snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade
- zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² (jednostavna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: tri primjerka geodetskog snimka, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade - foto dokumentaciju - iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru
- zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m² (pomoćna zgrada) podnositelj zahtjeva prilaže: tri primjerka kopije katastarskog plana, akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.
Elaborat iskolčenja je dokument kojim se prikazuje na koji je način iskolčen objekt na građevinskom zemljištu, a potreban zbog prijave početka gradnje građevinskoj inspekciji.
Elaborat iskolčenja izrađuje ovlašteni geodet.
Dokumenti potrebni za elaborat iskolčenja su:
- rješenje o uvjetima građenja - objekti do 400 m² i poljoprivredne zgrade do 600 m²,
- pravomoćna građevinska (lokacijska) dozvola,
- glavni projekt na uvid (arhitektonski projekt).
Iskolčenje međa je postupak kojim se na terenu definiraju međne linije prema katastarskim podacima.
Za iskolčenje međnih linija potrebno je:
- pribaviti digitalnu kopiju katastarskog plana,
- obavijestiti susjede okolnih katastarskih čestica i u dogovoru s njima obilježiti međne linije koje su poznate.
Nakon geodetske izmjere i obrade podataka u uredu slijedi iskolčavanje međnih linija u prisustvu naručitelja i vlasnika susjednih parcela.
Posebna geodetska podloga (PGP) je topografski prikaz terena uklopljen ili preklopljen na katastarski plan u odgovarajućem mjerilu, odnosno snimak stvarnog stanja na terenu s visinskim prikazom terena. PGP je potreban prilikom svake gradnje, to je prvi korak pri prikupljanju dokumentacije potrebne za gradnju, a na temelju njega projektant/arhitekt projektira Vašu kuću ili neku drugu građevinu. Bit će potreban i ako na temelju legalno izgrađenog postojećeg objekta želite formirati građevnu česticu. Posebnu geodetsku podlogu mora ovjeriti nadležni katastarski ured.
Elaborat infrastrukture (vodova) obavezno se izrađuje prilikom rekonstrukcije postojećih vodova i/ili postavljanja novih vodova infrastrukture.
Geodetska izmjera novoizgrađenih ili rekonstruiranih infrastrukturnih vodova izvodi se kod otvorenog rova za podzemnu infrastrukturu i obuhvaća:
- izmjeru lomnih točaka infrastrukture u položajnom smislu
- izmjeru lomnih točaka infrastrukture u visinskom smislu
- izmjeru križanja novoizgrađene infrastrukture s postojećom infrastrukturom u trenutku polaganja kada je križanje vidljivo,
- izmjeru pripadajućih objekata infrastrukture
- prikupljanje podataka o osnovnim tehničkim osobinama infrastrukture (vrsta materijala, profil cijevi, broj kabla, napon kabla i sl.)
- prikupljanje podataka o vlasniku odnosno upravitelju infrastrukture
Infrastruktura izgrađena za potrebe kućnog priključka snima se do priključnog mjesta na zidu objekta odnosno do prvog okna.
INŽENJERSKA GEODEZIJA
Bilo da se radi o niskogradnji ili visokogradnji, geodetsko praćenje je sastavni dio svakog gradilišta.
Praćenje obuhvaća:
- snimak početnog stanja radi obračuna stvarno izvedenih količina
- iskolčenje i obnavljanje karakterističnih točaka u svakoj pojedinoj fazi - pripremni radovi, zemljani radovi, betoni, asfalt...
- izrada dokaznica mjera
Snimanje kamenoloma, izvedenih linijskih objekata, podloga za projektiranje ...
Pomak je prostorna promjena položaja pojedine točke na objektu ili tlu. Uslijed pomaka može, ali ne mora doći do deformacija, tj. promjene oblika (obujma) tijela, odnosno iskrivljenje ili napuknuće koje uglavnom nastaje uslijed nejednakih pomaka točaka.
Geodetska mjerenja pomaka obuhvaćaju sva mjerenja u svrhu određivanja promjene oblika objekta ili tla pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila. Objekt se idealizira određenim brojem točaka čiji se položaj određuje u odnosu na referentnu ili osnovnu geodetsku osnovu izvan područja mogućih pomaka.
Geodetskim metodama određuju se (mjere) promjene položaja pojedinih točaka na objektu, a deformacija se može utvrditi na temelju rezultata mjerenja pomaka. Stvarno ponašanje objekta može se utvrditi samo dobro osmišljenim i kvalitetno izvedenim opažanjima, te stručnom obradom podataka.
Prema važećim propisima sadržanim u Pravilniku o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije (SL 1986) i Pravilniku o tehničkim normativima za održavanje antenskih stupova (SL 1984) odstupanje vrha stupa od vertikale u odnosu na podnožje ne smije biti veće od 1/1000. Kontrolu tih odstupanja provode geodetski stručnjaci tijekom montaže stupova te u sklopu redovitih godišnjih pregleda.
Pravilnik o tehničkim normativima za održavanje antenskih stupova (SL 1984) propisuje redovite preglede stupova nosača antenskih sustava svake godine ako je stup izveden kao čelična konstrukcija, a u razmacima od dvije godine ako je armiranobetonske konstrukcije.
Čelične konstrukcije mogu biti cilindrične, rešetkaste, okvirne ili pune, te slobodno stojeće ili sa zateznom užadi (SL 1986).
U odnosu na projekt
Na temelju projektne dokumentacije i geodetske snimke terena (početnog stanja) moguće je i prije početka samih radova izračunati točne količine materijala. Time se odmah definiraju količine pojedinih stavki u procesu zemljanih radova.
U odnosu na izvedeno stanje
U pojedinim situacijama, postoje odstupanja od projekta. Bilo do same izmjene projektiranog objekta ili do promjene tehnologije izvedbe. U tom slučaju potrebno je snimiti izvedeno stanje samog iskopa te na temelju te snimke i snimke početnog stanja točno obračunati izvedene radove.
Prije početka završnih radova (npr. postavljanje toplinske izolacije) obavlja se geodetski snimak izvedenih pročelja na temelju kojeg je moguće točno definirati odstupanja istih u odnosu na idealnu/projektiranu ravninu. Na temelju tih podataka moguće je pristupiti eventualnoj sanaciji ili prilagodbi dimenzija završne plohe.
galerija radova
